Skip to content

Zadatak 9

Dvopolni kratak spoj sa zemljom i kriva njihanja: rešen zadatak

Zadatak prof. dr Andrije T. Sarića. Rešenje: Miloš Sarić

Analiza elektroenergetskih sistema, TF Čačak

Zadatak

9. U EES-u sa slike dogodio se dvopolni kratak spoj sa zemljom na početku jednog voda. Odrediti:

  • a) Vreme u kome se mora isključiti vod u kvaru da bi se očuvala dinamička stabilnost generatora,
  • b) Krivu njihanja rotora sinhronog generatora ako se kvar isključi posle 0,2 s:
GDyn, T1l12 = 130 kmxv = 0,4 Ω/kmx0 = 5·xv2jaka mrežaSGn = 130 MVAUGn = 11 kVX'G = Xi = 28 %H = 6 sSTn = 130 MVAmT = 11/121 kV/kVXT = 10,5 %P = 90 MWcos φ = 0,95UM = 110 kV

Poznato

  • SGn=130S_{Gn} = 130MVA
  • UGn=11U_{Gn} = 11kV
  • XG′=Xi=28X'_G = X^i = 28%
  • H=6H = 6s
  • STn=130S_{Tn} = 130MVA
  • UTn=121U_{Tn} = 121kV
  • XT=10,5X_T = 10{,}5%
  • l12=130l_{12} = 130km
  • xv=0,4x_v = 0{,}4Ω/km
  • x0/xv=5x^0/x_v = 5
  • P=90P = 90MW
  • cos⁡φ=0,95\cos\varphi = 0{,}95
  • UM=110U_M = 110kV
  • tis=0,2t_{is} = 0{,}2s

Rešenje

Šta se traži i kojim postupkom

Dinamička stabilnost generatora posle kvara proverava se kriterijumom jednakih površina. Za to su potrebne tri karakteristike snaga-ugao: pre kvara, za vreme kvara i posle isključenja voda u kvaru. Dvopolni kratak spoj sa zemljom je nesimetričan kvar, pa se uzima u obzir preko simetričnih komponenti: u šemu direktnog redosleda, otočno na mestu kvara, vezuje se impedansa kvara sastavljena od inverzne i nulte reaktanse viđene sa mesta kvara. Zato, za razliku od tropolnog kratkog spoja iz zadatka 7, generator i za vreme kvara predaje mreži snagu.

Jednakost površina daje kritični ugao isključenja δis\delta_{is}, ali ne i vreme. Kada generator za vreme kvara ne predaje ništa, snaga ubrzanja je stalna i jednačina kretanja rotora ima rešenje δ=δ0+kt2/2\delta = \delta_0 + k t^2/2. Ovde snaga ubrzanja Pm−PM(k)sin⁡δP_m - P_M^{(k)}\sin\delta zavisi od samog ugla, pa se jednačina kretanja rotora rešava korak po korak, sa korakom Δt=0,05\Delta t = 0{,}05 s: tako se dobija i vreme za a) i kriva njihanja za b).

Reaktanse elemenata

Sve reaktanse svode se na naponski nivo voda, 121 kV:

XG′=xG′(%)100⋅UGn2SGn⋅1mT2=28100⋅112130⋅1212112=31,534 Ω;\begin{aligned} X'_G &= \frac{x'_G(\%)}{100} \cdot \frac{U_{Gn}^2}{S_{Gn}} \cdot \frac{1}{m_T^2} \\ &= \frac{28}{100} \cdot \frac{11^2}{130} \cdot \frac{121^2}{11^2} = 31{,}534\ \Omega; \end{aligned}
XT=uk(%)100⋅UTn2STn=10,5100⋅1212130=11,825 Ω;\begin{aligned} X_T &= \frac{u_k(\%)}{100} \cdot \frac{U_{Tn}^2}{S_{Tn}} \\ &= \frac{10{,}5}{100} \cdot \frac{121^2}{130} = 11{,}825\ \Omega; \end{aligned}
Xv1=xvl12=0,4⋅130=52 Ω,Xv=Xv12=26 Ω.\begin{gathered} X_{v1} = x_vl_{12} = 0{,}4 \cdot 130 = 52\ \Omega, \\ X_v = \frac{X_{v1}}{2} = 26\ \Omega. \end{gathered}

U nultom redosledu transformator ima istu reaktansu, a vodovi pet puta veću (x0=5xvx^0 = 5x_v):

XT0=XT=11,825 Ω,Xv0=5Xv=130 Ω.\begin{gathered} X_T^0 = X_T = 11{,}825\ \Omega, \\ X_v^0 = 5X_v = 130\ \Omega. \end{gathered}

Normalni radni režim

Ekvivalentna šema pre kvara: elektromotorna sila E′_Gf, reaktanse jX′_G i jX_T i dve paralelne reaktanse voda jX_v1 do napona jake mreže V = 110/√3 kV.
X12(1)=XG′+XT+Xv=69,360 Ω.X_{12}^{(1)} = X'_G + X_T + X_v = 69{,}360\ \Omega.

Mreži se predaje P=90P = 90 MW i Q=P tg φ=29,58Q = P\,\mathrm{tg}\,\varphi = 29{,}58 MVAr, pa je tranzijentna elektromotorna sila generatora:

E‾G′=U+QX12(1)U+jPX12(1)U=(128,7+j56,75) kV=140,613⋅ej23,80∘ kV.\begin{aligned} \ph{E}'_G &= U + \frac{QX_{12}^{(1)}}{U} + \mathrm{j}\frac{PX_{12}^{(1)}}{U} \\ &= (128{,}7 + \mathrm{j}56{,}75)\ \text{kV} = 140{,}613 \cdot e^{\mathrm{j}23{,}80^\circ}\ \text{kV}. \end{aligned}

Početni ugao je δ0=23,80∘\delta_0 = 23{,}80^\circ, a karakteristika pre kvara:

P1=EG′UX12(1)sin⁡δ=223,0⋅sin⁡δ MW,Pm=P0=90 MW.\begin{gathered} P_1 = \frac{E'_GU}{X_{12}^{(1)}}\sin\delta = 223{,}0 \cdot \sin\delta\ \text{MW}, \\ P_m = P_0 = 90\ \text{MW}. \end{gathered}

Režim kvara

Inverzna reaktansa viđena sa mesta kvara je paralelna veza grane generatora i transformatora i dvostrukog voda do jake mreže, a nulta paralelna veza nulte reaktanse transformatora (uzemljena zvezda na strani voda, trougao na strani generatora) i nulte reaktanse voda:

Šema inverznog redosleda: jX′_G i jX_T na jednoj strani mesta kvara, jX_v na drugoj, sa izvorom V^i na mestu kvara.
Šema nultog redosleda: grana generatora je prekinuta zbog trougla transformatora, a jX_T^0 je uzemljena zbog uzemljene neutralne tačke; sa druge strane mesta kvara je jX_v^0.
Xi=(XG′+XT)XvXG′+XT+Xv=16,254 Ω,X0=XT0Xv0XT0+Xv0=10,839 Ω.\begin{gathered} X^i = \frac{(X'_G + X_T)X_v}{X'_G + X_T + X_v} = 16{,}254\ \Omega, \\ X^0 = \frac{X_T^0X_v^0}{X_T^0 + X_v^0} = 10{,}839\ \Omega. \end{gathered}

Za dvopolni zemljospoj impedansa kvara u šemi direktnog redosleda je paralelna veza inverzne i nulte:

Z‾(k)=Z‾0Z‾iZ‾0+Z‾i=jX0XiX0+Xi=j6,503 Ω.\begin{aligned} \ph{Z}_{(k)} &= \frac{\ph{Z}^0\ph{Z}^i}{\ph{Z}^0 + \ph{Z}^i} = \mathrm{j}\frac{X^0X^i}{X^0 + X^i} \\ &= \mathrm{j}6{,}503\ \Omega. \end{aligned}
Ekvivalentna šema za vreme kvara: E′_Gf, jX′_G i jX_T do sabirnice na kojoj je impedansa kvara Z_(k) prema zemlji, i dva voda jX_v1 do napona jake mreže V.

Sa X1=XG′+XT=43,36X_1 = X'_G + X_T = 43{,}36 Ω, X2=Xv=26X_2 = X_v = 26 Ω i X3=X(k)X_3 = X_{(k)}, zvezda se pretvara u trougao, i između elektromotorne sile i mreže ostaje međusobna reaktansa:

Trougao posle transfiguracije: međusobna reaktansa jX_12^(k) između E′_Gf i mreže, i otočne reaktanse jX_10 i jX_20.
X12(k)=X1+X2+X1X2X3=242,73 Ω,X_{12}^{(k)} = X_1 + X_2 + \frac{X_1X_2}{X_3} = 242{,}73\ \Omega,
P(k)=EG′UX12(k)sin⁡δ=63,72⋅sin⁡δ MW.P^{(k)} = \frac{E'_GU}{X_{12}^{(k)}}\sin\delta = 63{,}72 \cdot \sin\delta\ \text{MW}.

Režim posle isključenja voda u kvaru

Ekvivalentna šema posle isključenja: E′_Gf, jX′_G, jX_T i jedan vod jX_v1 do napona jake mreže V; drugi vod je isključen.
X12(2)=XG′+XT+Xv1=95,36 Ω,P2=EG′UX12(2)sin⁡δ=162,2⋅sin⁡δ MW.\begin{gathered} X_{12}^{(2)} = X'_G + X_T + X_{v1} = 95{,}36\ \Omega, \\ P_2 = \frac{E'_GU}{X_{12}^{(2)}}\sin\delta = 162{,}2 \cdot \sin\delta\ \text{MW}. \end{gathered}

Nova radna tačka i granični ugao njihanja su:

δ1=arcsin⁡P0P2M=arcsin⁡90162,2=33,70∘,δgr=180∘−δ1=146,30∘.\begin{gathered} \delta_1 = \arcsin\frac{P_0}{P_{2M}} = \arcsin\frac{90}{162{,}2} = 33{,}70^\circ, \\ \delta^{gr} = 180^\circ - \delta_1 = 146{,}30^\circ. \end{gathered}

Kritični ugao isključenja

Površina ubrzanja, od δ0\delta_0 do δis\delta_{is} između P0P_0 i P(k)P^{(k)}, jednaka je površini kočenja, od δis\delta_{is} do δgr\delta^{gr} između P2P_2 i P0P_0 (jednake površine):

Tri karakteristike snaga-ugao: P_1 pre kvara, niža P_2 posle kvara i najniža P^(k) za vreme kvara, sa pravom P_0; osenčena površina ubrzanja između P_0 i P^(k) od δ_0 do δ_is i osenčena površina kočenja između P_2 i P_0 od δ_is do δ^gr.
P0(δis−δ0)−∫δ0δisPM(k)sin⁡δ dδ=∫δisδgrP2Msin⁡δ dδ−P0(δgr−δis),\begin{aligned} &P_0(\delta_{is} - \delta_0) - \int\limits_{\delta_0}^{\delta_{is}} P_M^{(k)}\sin\delta\,d\delta \\ &\quad = \int\limits_{\delta_{is}}^{\delta^{gr}} P_{2M}\sin\delta\,d\delta - P_0(\delta^{gr} - \delta_{is}), \end{aligned}

odakle je:

cos⁡δis=P0(δgr−δ0)+P2Mcos⁡δgr−PM(k)cos⁡δ0P2M−PM(k)=−0,008409,δis=90,48∘.\begin{aligned} \cos\delta_{is} &= \frac{P_0(\delta^{gr} - \delta_0) + P_{2M}\cos\delta^{gr} - P_M^{(k)}\cos\delta_0}{P_{2M} - P_M^{(k)}} \\ &= -0{,}008409, \\ \delta_{is} &= 90{,}48^\circ. \end{aligned}

Razlika uglova u brojiocu je u radijanima.

Jednačina kretanja rotora korak po korak

Jednačina kretanja rotora, sa konstantom inercije HH = 6 s i ωs=2πf0=314,16\omega_s = 2\pi f_0 = 314{,}16 rad/s, je

d2δdt2=ωs2HSGnPa,Pa=Pm−Pe(δ).\begin{gathered} \frac{d^2\delta}{dt^2} = \frac{\omega_s}{2HS_{Gn}}P_a, \\ P_a = P_m - P_e(\delta). \end{gathered}

Korak po korak, priraštaj ugla u svakom intervalu Δt\Delta t jednak je priraštaju u prethodnom, uvećanom za ubrzanje sa početka intervala:

Δδn=Δδn−1+K⋅Pa,n−1,δn=δn−1+Δδn,\begin{gathered} \Delta\delta_n = \Delta\delta_{n-1} + K \cdot P_{a,n-1}, \\ \delta_n = \delta_{n-1} + \Delta\delta_n, \end{gathered}

gde je, u stepenima po megavatu,

K=ωsΔt22HSGn⋅180∘π=314,16⋅0,0522⋅6⋅130⋅180∘π=0,028846 ∘MW.\begin{aligned} K &= \frac{\omega_s\Delta t^2}{2HS_{Gn}} \cdot \frac{180^\circ}{\pi} \\ &= \frac{314{,}16 \cdot 0{,}05^2}{2 \cdot 6 \cdot 130} \cdot \frac{180^\circ}{\pi} \\ &= 0{,}028846\ \frac{^\circ}{\text{MW}}. \end{aligned}

Gde se karakteristika skokovito menja, kao u trenutku kvara (t=0t = 0: pre kvara je Pa=0P_a = 0, posle Pm−PM(k)sin⁡δ0P_m - P_M^{(k)}\sin\delta_0) i u trenutku isključenja, uzima se srednja vrednost snage ubrzanja pre i posle promene.

a) Vreme isključenja

Za vreme kvara je Pe=P(k)=63,72sin⁡δP_e = P^{(k)} = 63{,}72\sin\delta, a rotor polazi iz mirovanja u δ0\delta_0:

tt [s]δ\delta [°]PeP_e [MW]PaP_a [MW]Δδ\Delta\delta [°]
0,0023,809025,7232,140,927
0,0524,7326,6663,342,754
0,1027,4829,4160,594,502
0,1531,9933,7656,246,125
0,2038,1139,3350,677,586
0,2545,7045,6044,408,867
0,3054,5651,9238,089,965
0,3564,5357,5332,4710,902
0,4075,4361,6728,3311,719
0,4587,1563,6526,3512,479
0,5099,6362,8327,1713,263

Ugao δis=90,48∘\delta_{is} = 90{,}48^\circ dostiže se između 0,45 s i 0,50 s. Linearnom interpolacijom između ta dva koraka je tis=0,46t_{is} = 0{,}46 s; integracija Runge-Kutta metodom sa korakom od pola milisekunde daje isto, 0,46 s.

Vod u kvaru mora se isključiti pre 0,46 s.

b) Kriva njihanja za isključenje posle 0,2 s

Do 0,2 s važi P(k)=63,72sin⁡δP^{(k)} = 63{,}72\sin\delta, a od tada P2=162,2sin⁡δP_2 = 162{,}2\sin\delta. U trenutku isključenja, kod ugla 38,11°, električna snaga skokovito raste sa 39,33 MW na 100,11 MW, pa se za taj korak uzima srednja snaga ubrzanja, 20,28 MW:

tt [s]δ\delta [°]PeP_e [MW]PaP_a [MW]Δδ\Delta\delta [°]
0,0023,809025,7232,140,927
0,0524,7326,6663,342,754
0,1027,4829,4160,594,502
0,1531,9933,7656,246,125
0,2038,1139,33100,1120,286,710
0,2544,82114,33−24,336,008
0,3050,83125,75−35,754,977
0,3555,80134,16−44,163,703
0,4059,51139,77−49,772,267
0,4561,77142,91−52,910,741
0,5062,52143,89−53,89−0,814
0,5561,70142,82−52,82−2,337
0,6059,36139,56−49,56−3,767
0,6555,60133,83−43,83−5,031
0,7050,57125,28−35,28−6,049
0,7544,52113,72−23,72−6,733
0,8037,7899,38−9,38−7,004
0,8530,7883,016,99−6,802
0,9023,9865,9224,08−6,107
0,9517,8749,7840,22−4,947
1,0012,9236,2853,72−3,397
1,059,5326,8563,15−1,575
1,107,9522,4467,560,373
1,158,3323,4866,522,292

Ugao rotora raste do 62,5° (posle 0,50 s), mnogo ispod δgr=146,3∘\delta^{gr} = 146{,}3^\circ, i vraća se: najmanji je 8,0° posle 1,10 s, pa rotor njiše oko nove radne tačke δ1=33,7∘\delta_1 = 33{,}7^\circ (prigušenje je zanemareno, pa se njihanje ponavlja). Runge-Kutta metodom najveći ugao je 62,3°.

Rezultat

a) δis=90,48∘\delta_{is} = 90{,}48^\circ; vod u kvaru mora se isključiti za tis=0,46t_{is} = 0{,}46 s.

b) Uz isključenje posle 0,2 s ugao rotora dostiže najviše 62,5° (posle 0,50 s) i vraća se: generator ostaje dinamički stabilan.

Metod u predavanju

Slični zadaci

Teme

Stabilnost · Kratki spojevi · Simetrične komponente